Grupa za terapijsko pisanje

Pridružite se prvoj grupi za TERAPIJSKO PISANJE u Psihološkom centru Kompas. Prijave su otvorene do 22. ožujka ili do popunjenja mjesta na centar.kompas@gmail.com.

Osoba ste koja cijeli život piskara, vodi dnevnike, osoba koja je oboooožavalaaa ispunjavati leksikone.

Volite dijeliti ponekad, ponešto o sebi drugima, ali u sigurnom prostoru, s malom grupom ljudi.

Razumijete da se uz članove grupe, njihovim iskustvima, odnosima i životnim pričama možete inspirirati, motivirati i ohrabriti.

Želite se bolje upoznati, postati samosvjesni(ji), razumjeti zašto određene stvari radite na određeni način, saznati koga krivite, kome zamjerate, kome ste zahvalni,….

Pridružite se prvoj grupi za TERAPIJSKO PISANJE u Psihološkom centru Kompas.

Prijave su otvorene do 22. ožujka ili do popunjenja mjesta na centar.kompas@gmail.com.

Voditeljica radionica je Iva Luk, psihoterapeutkinja realitetne terapije.

Dobrodošli!

Često postavljena pitanja...

Psihološko savjetovanje ili psihoterapija?

Psihološko savjetovanje i psihoterapija su dva različita pristupa u radu, no oba imaju zajednički cilj – poboljšanje mentalnog zdravlja klijenta.

Što je psihološko savjetovanje?

Psihološko savjetovanje obično traje kraće od psihoterapije i usmjerava se na specifične, trenutno prisutne probleme poput stresa, anksioznosti, poteškoća u realizaciji uloga, donošenju odluka ili tijekom prijelomnih trenutaka u životu.

Savjetovanje je često orijentirano na rješenja i praktične smjernice za suočavanje s određenim problemima.

Što je psihoterapija?

Psihoterapija obuhvaća širi i dublji rad klijenta na njegovim uvjerenjima. Često uključuje i dugoročno prisutnu problematiku kao što su trauma, nisko samopouzdanje, depresivna simptomatologija ili kronični stres.

Trajanje psihoterapija je obično duže od savjetovanja, s fokusom na uzroke problema odnosno promjenu uvjerenja, obrazaca i mišljenja klijenta.

Zašto psihoterapija?

Psihoterapija je alat kojim se postiže osobni rast i jača mentalno zdravlje. Ljudi se često obraćaju terapeutu zbog stresa, anksioznosti, problema u odnosima ili osjećaja nezadovoljstva.

No, terapija nije samo za “krizne situacije”.

Kroz psihoterapiju se stvara prostor za razumijevanje vlastitih misli, emocija i ponašanja te razvijanje novih pristupa u izazovnim situacijama.

Koji su kratkoročni učinci psihoterapije?

Promjena obrazaca mišljenja: Razbijanje negativnih i automatskih misli koje ograničavaju svakodnevno funkcioniranje.
Jačanje otpornosti: Razvijanje alata za suočavanje s izazovima na zdrav i konstruktivan način.
Bolja emocionalna regulacija: Stabilnost i veća kontrola nad reakcijama u izazovnim situacijama.
Osobni rast: Povećano samopouzdanje, osjećaj svrhe i opće životno zadovoljstvo.

Koji su dugoročni učinci psihoterapije?

Olakšanje simptoma: smanjenje stresa, anksioznosti i emocionalnog preopterećenja.
Emocionalna jasnoća: Bolje razumijevanje vlastitih osjećaja i potreba.
Unaprjeđenje komunikacije: Razvijanje zdravijih odnosa kroz otvoreniji i učinkovitiji dijalog.
Podrška i validacija: Osjećaj prihvaćenosti i razumijevanja u sigurnom okruženju.